Kako smo došli do 5G mreže?
Telekom Srbija je GSM (2G) mrežu pustio u komercijalni rad još davne 1998. godine. Omogućeni servisi su bili govor i razmena SMS poruka, a uvođenjem GPRS prenosa podataka (tzv. 2.5G mreža) po brzinama do 180 kb/s biva omogućen pristup internetu i drugim data servisima, kao i razmena MMS poruka. U narednim godinama, dalji razvoj mobilne mreže donosi bolje pokrivanje i brži prenos podataka (EDGE) do 384 kb/s, što se smatra 2.75G mrežom.
Slede pripreme za UMTS (3G) mrežu, koja je prava širokopojasna mreža i njenim uvođenjem 2006. godine započinje transformacija mobilnih servisa sa fokusom na web aplikacije, multimediju, striming, društvene mreže i sl.
Sa razvojem 3G mreže praktično kreće era pametnih telefona. Prvo je puštena UMTS/WCDMA tehnologija sa brzinama prenosa do 2 Mb/s, zatim HSPA sa brzinama do 14,4 Mb/s, a onda i HSPA+ (3.75G) sa brzinama do čak 42 Mb/s. Sve to vreme, proizvođači mobilnih uređaja, programeri i operatori sarađuju na razvoju naprednih funkcionalnosti i aplikacija, što direktno dovodi do razvoja pametnih telefona kakve danas koristimo.
Mobilne mreže i dalje napreduju, LTE (4G) mreža je puštena u rad 2014. godine, omogućivši brzine do 300 Mb/s. Istovremeno se unapređuje i govorni servis, pa je 2019. uveden VoLTE – 3GPP/GSMA standardizovani govor preko IP mreže ali sa garantovanim kvalitetom.
4G je ujedno i prva generacija mreža koja je potpuno zasnovana na IP prenosu podataka i korisnik može sve servise da koristi bez menjanja pristupne tehnologije (npr, pre uvođenja VoLTE-a ste morali da se „spustite“ na 3G ili 2G ako želite da uspostavite poziv).
Svaka nova generacija mobilne mreže je donela poboljšanja, ne samo u vidu veće brzine prenosa podataka, novih servisa i aplikacija, već i u pogledu bezbednosti, spektralne i energetske efikasnosti, smanjenja kašnjenja (bitno za gejming i u određenim industrijskim primenama), i manje potrošnje baterije mobilnog uređaja.
Šta je 5G mreža?
Peta generacija mobilne mreže – 5G, koja je u Telekomu Srbija puštena u komercijani rad ovih dana, predstavlja najnapredniju mrežu koja je trenutno dostupna. Oslanja se na višedecenijsko iskustvo u radu mobilnih mreža, a uočene potrebe korisnika i industrije su ugrađene direktno u njen dizajn.
5G brzine su višestruko veće u odnosu na 4G i u praksi dostižu preko 1 Gb/s. To omogućava da se koriste aplikacije poput 4K/8K video sadržaja, AR/VR servisa i cloud gaming-a. Kašnjenje (latency), koje se u 4G-u kretalo oko 30–50 ms, u 5G okruženju može da se spusti na manje od 10 ms, što otvara mogućnosti za naprednu industrijsku automatizaciju, daljinsko upravljanje i kritične M2M komunikacije. Primene koje su uslovljene malim kašnjenjem i velikim protokom poput telemedicine - operacija robotskom rukom na daljinu, ili automatska vozila koja moraju da analiziraju celokuni saobraćaj u realnom vremenu i donose bezbednosne odluke o promeni pravca, kočenju i sl. postaju značajno izvodljivije.
5G mreža podržava i masovni IoT sa kapacitetom za preko milion uređaja po kvadratnom kilometru, kao i napredne koncepte poput network slicing-a, koji operatorima omogućava da kreiraju virtualizovane mrežne segmente optimizovane za specifične servise.
Važno je istaći i da 5G omogućava razvoj čitave nove klase krajnjih uređaja, od AR/VR headset-a i nosivih uređaja (pametni satovi, pametne naočare), naprednih IoT senzora, kamera visoke rezolucije, 5G FWA (Fixed Wireless Access) terminala za kućni internet, do ultra-pouzdanih industrijskih uređaja koji se naslanjaju na performanse 5G mreže. 5G mobilni telefoni podržavaju agregaciju više frekvencijskih opsega, i imaju napredne MIMO antene, čime korisnicima pružaju veoma stabilnu konekciju i veliku brzinu u gusto naseljenim urbanim zonama.
Iz ovoga vidimo da 5G zapravo predstavlja tehnološki skok koji mrežu pretvara iz platforme za mobilne servise u infrastrukturu za digitalnu transformaciju privrede i društva.
Budućnost mobilnih mreža
Proces 6G standardizacije je već u toku, prve primene se očekuju nakon 2030. godine. 6G mreže će biti zasnovane na veštačkoj inteligenciji, uz funkcije kao što su integrisano opažanje i komunikacija, omogućiće pojavu potpuno novih aplikacija i tipova uređaja.
Očekuje se da će 6G biti „inteligentna mreža svega“, pružaće globalno pokrivanje sa višestruko većim protocima i garantovanim kvalitetom servisa (posebno za kritične primene), omogućiće realističnu poboljšanu/mešovitu (AR/MR) stvarnost i interaktivne holograme, digitalne replike (digital twins) za razne primene – industrija, pametni gradovi, senzorske mreže, kao i pametna autonomna vozila i dronove.
Možemo da zaključimo da kontinuirani razvoj mobilnih mreža ima potencijal da dovede do poboljšanja u mnogim društvenim segmentima, jer globalna dostupnost informacija, podsticanje inovacija, ekonomski rast i stalno unapređenje kvaliteta života oblikuju temelje za društvo budućnosti.
Autor: Bojana Jakovljević
