Verovatno ste danas već koristili Bluetooth. Možda ste povezali telefon sa bežičnim slušalicama, automobilom, pametnim satom ili zvučnikom. A gotovo sigurno ste nešto „guglali“.
Imena Bluetooth i Google toliko su se odomaćila ali nikada ne zastanemo da se zapitamo šta zapravo znače. Odgovor za Bluetooth vodi nas u Skandinaviju, u daleki 10. vek, dok ćemo sa Googleom otputovati u svet matematike.
Bluetooth: vikinški kralj u telefonu
Sredinom devedesetih kompanije Intel, Ericsson i Nokia radile su na tome da potpuno različiti uređaji mogu jednostavnije da komuniciraju bežičnim putem na malim udaljenostima.
Godine 1996. trebalo im je i ime za projekat. Intelov inženjer Jim Kardach predložio je: Bluetooth.
Inspiracija je bio danski kralj Harald „Bluetooth“ Gormsson, odnosno Harald Plavozubi, koji je živeo u 10. veku i ostao upamćen po tome što je ujedinio Dansku i Norvešku — poduhvat koji nije bio nimalo jednostavan u tada politički podeljenoj i nemirnoj Skandinaviji.
Kardachu se dopala paralela: kao što je Harald povezivao različite delove Skandinavije, nova tehnologija trebalo je da poveže tada prilično odvojene svetove računara i mobilnih uređaja.
Najzanimljivije je što Bluetooth uopšte nije trebalo da se zove Bluetooth. Ime je bilo zamišljeno samo kao privremeni kodni naziv dok se ne pronađe nešto pogodnije za tržište. Ozbiljno su razmatrani PAN, odnosno Personal Area Networking, i RadioWire. Ali često se desi da ništa nije trajnije od privremenog rešenja, pa je tako i naziv Bluetooth ostao dovoljno dugo da ga svi prihvate.
I tako je vikinški kralj, sasvim neočekivano, završio u milijardama savremenih uređaja.
A kada sledeći put ugledate poznati plavi znak na telefonu, pogledajte ga malo pažljivije. Ni logo nije slučajan. Bluetooth logo je nastao spajanjem dva znaka iz vikinškog runskog pisma — runa koje predstavljaju slova H i B — inicijale Haralda Bluetootha.
Dakle, svaki put kada uključujete Bluetooth da biste povezali slušalice, zapravo dodirujete stilizovane inicijale vladara koji je živeo pre više od hiljadu godina.
Google: koliko nula može da stane u jedno ime?
Googleova priča počinje mnogo kasnije, na Stanfordu devedesetih godina. Larry Page i Sergey Brin razvijali su pretraživač koji je koristio veze između internet stranica kako bi procenjivao njihovu važnost. Prvo su ga nazvali BackRub.
Ime je imalo logike jer je sistem analizirao takozvane backlinks, odnosno linkove koji sa drugih stranica vode ka određenoj stranici. Ipak, teško je zamisliti da danas nekome kažemo: „Sačekaj da to backrubujem.“
Srećom, ime je promenjeno.
Kada su tražili novi naziv, želeli su nešto što bi dočaralo ogromnu količinu podataka koju njihov pretraživač treba da organizuje. Tu se pojavljuje googol. Googol je matematički naziv za broj 10¹⁰⁰. Jednostavnije rečeno: 1 sa 100 nula iza nje.
I samo ime tog ogromnog broja ima svoju malu priču.
Američki matematičar Edward Kasner tražio je naziv za veoma veliki broj. U jednom svom zapisu opisao je kako je u šetnji pitao svog mladog nećaka da smisli neko zabavno ime za njega. Tako se pojavila reč googol. Istorijski izvori najčešće zaslugu pripisuju njegovom nećaku Miltonu Sirotti, mada postoje i porodična svedočenja da je u smišljanju učestvovao i Miltonov brat Edwin.
Decenijama kasnije, ta neobična matematička reč savršeno je odgovarala ambiciji dvojice studenata sa Stanforda. Google danas sam navodi da je njegovo ime igra sa rečju googol i da je trebalo da simbolizuje misiju organizovanja ogromne količine informacija na internetu.
Ali ostaje jedno očigledno pitanje: Ako je broj googol, zašto kompanija nije Googol, nego Google?
Prema svedočenju Davida Kollera sa Stanforda, Page i njegove kolege su 1997. razgovarali o nazivima googolplex i googol. Sean Anderson je zatim proveravao da li je odgovarajući internet domen slobodan i ukucao google.com. Naziv se dopao Pageu, a domen je registrovan 15. septembra 1997. godine. Od tada ga verovatno koristiš ne razmišljajući odakle ta reč potiče.
Zaključak
Sledeći put kada vidiš znak za Bluetooth na slušalicama, telefonu, zvučniku… setićeš se ove priče. I kada vidiš Google u pretraživaču, znaćeš otkuda taj naziv dolazi. Zato nastavi da pratiš serijal Priče iza tehnologije u kome otkrivamo priče iza naziva, simbola i pojmova, kao i manje poznate činjenice iz sveta tehnologije koje će te iznenaditi i koje ćeš poželeti da podeliš sa društvom i porodicom.
Autor teksta: Jelena Milutinović