Zahvaljujući podacima, navigacija može da predloži bržu rutu, muzička aplikacija novu pesmu, a onlajn prodavnica da zapamti šta si stavio u korpu. Mnoge od tih mogućnosti svakodnevno nam olakšavaju život.
Problem nastaje kada više ne znamo koliko informacija delimo, ko ih koristi i zašto.
Zato zaštita privatnosti ne zahteva odustajanje od interneta. Ponekad je dovoljno da proveriš podešavanja, odbiješ nepotrebne kolačiće ili aplikaciji uskratiš dozvolu koja joj ne treba.
- Internet beleži i ono što nismo svesno podelili, a brisanje istorije ne uklanja sve digitalne tragove.
- Na osnovu naših pretraga, navika i lokacije moguće je zaključiti mnogo toga o našem svakodnevnom životu.
- Nekoliko jednostavnih podešavanja može značajno da smanji praćenje na internetu.
Zamisli da neko tokom celog dana zapisuje šta radiš. Kada si ustao, šta si pretraživao, koju muziku slušaš, gde si otišao, šta si kupio, pa čak i koliko si se zadržao gledajući nešto što ti se dopalo.
A upravo toliko informacija, ponekad i više, može da nastane tokom jednog sasvim običnog dana na internetu. Različite aplikacije, sajtovi i servisi beleže delove naših aktivnosti, a kada se ti podaci povežu, slika o nama može da bude iznenađujuće detaljna. A šta mi znamo o tome?
Prema istraživanju Pew Research Center-a iz 2023. godine, 67% odraslih Amerikanaca smatra da malo ili nimalo razume šta kompanije rade sa njihovim ličnim podacima, dok 73% ima osećaj da nad njima ima malo ili nimalo kontrole.
Šta sve internet beleži o nama?
Neki podaci su očigledni, poput imena, imejl adrese ili onoga što uneseš u pretragu. Drugi nastaju gotovo neprimetno: IP adresa, tip uređaja, vreme posete, klikovi ili trajanje gledanja snimka.
Na društvenim mrežama posebno je zanimljivo to što ne moraš ništa da lajkuješ da bi platforma prepoznala tvoje interesovanje. Zamisli da listaš Reels. Pet snimaka preskočiš odmah, a na šestom se zadržiš dvadesetak sekundi. Ne lajkuješ ga i ne komentarišeš, ali i tih dvadeset sekundi može da bude signal algoritmu da te tema zanima.
Zato se ponekad čini da nam društvene mreže čitaju misli. U stvarnosti, sistemi preporuka analiziraju naše ponašanje i na osnovu njega biraju šta će nam prikazati.
Tvoj pregledač ima i svoj digitalni otisak
Postoji i manje poznat način prepoznavanja korisnika: digitalni otisak pregledača (browser fingerprinting).
Vrsta pregledača, operativni sistem, jezik, rezolucija ekrana i druga podešavanja zajedno mogu da naprave dovoljno prepoznatljivu kombinaciju da sajt poveže više tvojih poseta, čak i bez kolačića.To ne znači da automatski zna tvoje ime, ali u određenim okolnostima može da prepozna isti pregledač.
Ko sve prikuplja naše podatke?
Možda misliš da podatke o tvojoj poseti ima samo sajt koji si otvorio. Međutim, iza jedne internet stranice često stoji više različitih servisa. Vlasnici sajtova i analitički alati prate posećenost i način korišćenja sadržaja. Oglasne mreže koriste određene informacije za prikazivanje i merenje reklama, dok platforme analiziraju aktivnosti kako bi personalizovale iskustvo.
Postoje i posrednici podataka (data brokers), kompanije koje objedinjuju informacije iz različitih izvora i mogu da ih nude drugim organizacijama.
Ipak, prikupljanje i korišćenje ličnih podataka podleže zakonskim pravilima. U Srbiji Zakon o zaštiti podataka o ličnosti propisuje da obrada mora da ima odgovarajući pravni osnov, a građani imaju pravo da zatraže pristup svojim podacima, njihovu ispravku ili, kada su ispunjeni zakonski uslovi, brisanje.
Zatvorio si aplikaciju. Da li su podaci nestali?
Evo jedne česte zablude: kada zatvorimo aplikaciju ili obrišemo istoriju pregledanja, verujemo da smo uklonili tragove svojih aktivnosti. Ali nije baš tako.
Ako si preko interneta rezervisao hotel, podaci o rezervaciji neće nestati samo zato što si zatvorio sajt i obrisao istoriju. Isto važi i za druge informacije koje servisi čuvaju na svojim serverima. Brisanje istorije u pregledaču ne uklanja automatski podatke koje su sajtovi i aplikacije već prikupili.
Dobar primer je Google. Ako je na tvom nalogu uključena opcija „Aktivnost na internetu i u aplikacijama“ (Web & App Activity), Google može da čuva određene informacije o pretragama i korišćenju svojih usluga.
Na stranici Google My Activity možeš da pregledaš deo tih aktivnosti, obrišeš ih i podesiš automatsko brisanje. Ipak, određeni podaci mogu da se zadržavaju iz drugih razloga, u skladu sa pravilima i zakonom.
Kako jedna pretraga za Rim postane deset reklama za putovanja?
U ponedeljak pretražuješ avionske karte za Rim. U utorak gledaš hotele, a u sredu čitaš šta treba obići u Vatikanu. Dan kasnije počinju da ti iskaču oglasi za putno osiguranje, iznajmljivanje automobila i obilaske Italije.
Slučajnost? Možda. Ali moguće je i da su tvoje aktivnosti poslužile kao signali sistemima za oglašavanje. Upravo zato su podaci toliko vredni. Pomažu kompanijama da unaprede usluge, preporuče sadržaj i prilagode reklame.
Tvoja lokacija može da otkrije mnogo više nego što misliš
Jedna zabeležena lokacija ne mora mnogo da znači. Ali stotine lokacija prikupljenih tokom nekoliko nedelja mogu da otkriju tvoju svakodnevnu rutinu.
Gde živiš, gde radiš, kada odlaziš na trening, pa čak i koju zdravstvenu ustanovu posećuješ.
Da to nije samo teorija, pokazuje slučaj iz SAD. Američka Federalna trgovinska komisija (FTC) je 2024. godine finalizovala nalog kojim je kompanijama X-Mode Social i Outlogic zabranjena prodaja i deljenje osetljivih podataka o lokaciji. Podaci kojima su te kompanije trgovale mogli su da otkriju posete zdravstvenim ustanovama, verskim objektima i drugim osetljivim mestima.
Naravno, to ne znači da svaka aplikacija prodaje podatke o tvojoj lokaciji. Navigaciji su oni, na primer, neophodni. Ali postoji velika razlika između toga da aplikacija zna gde si dok je koristiš i toga da ima pristup tvojoj lokaciji tokom celog dana.
Pet načina da smanjiš svoj digitalni trag
Ne postoji dugme koje će isključiti svako praćenje na internetu. Ali nekoliko jednostavnih navika može da napravi razliku.
1. Proveri dozvole aplikacija
Kada si poslednji put pogledao koje aplikacije imaju pristup tvojoj lokaciji, mikrofonu, kameri i kontaktima? U podešavanjima telefona ukloni dozvole koje nisu potrebne. Ako aplikacija koristi lokaciju, razmisli da joj omogućiš pristup samo dok je koristiš.
2. Ne prihvataj sve kolačiće automatski
Koliko puta si kliknuo na „Prihvati sve“ samo da bi što pre otvorio stranicu? Neki kolačići neophodni su za rad sajta, ali drugi služe praćenju i oglašavanju. Kada imaš izbor, proveri podešavanja i ograniči nepotrebne kolačiće.
3. Ne očekuj anonimnost od inkognito režima
Privatni režim prvenstveno sprečava čuvanje istorije pregledanja i određenih drugih podataka o sesiji na tvom uređaju. Ali inkognito režim ne čini te nevidljivim na internetu. Sajtovi i dalje mogu da beleže tvoje posete, a aktivnost može da bude vidljiva i administratoru mreže ili internet provajderu.
4. Proveri personalizaciju oglasa
Na Google nalogu i društvenim mrežama možeš da ograničiš korišćenje svojih podataka za prilagođavanje reklama. Oglasi neće nestati, niti će prestati svako prikupljanje podataka, ali će se manje oslanjati na tvoje aktivnosti i interesovanja.
5. Zaštiti se od opasnih sajtova
Privatnost nije jedini razlog da vodiš računa o svojoj aktivnosti na internetu. Lažni sajtovi i fišing stranice mogu da pokušaju da dođu do tvojih lozinki i drugih osetljivih informacija.
Dodatni nivo zaštite mogu da pruže i usluge operatera. U mts mobilnoj mreži Siguran Net štiti od zlonamernih i neželjenih internet sadržaja, dok Siguran kućni Net pruža zaštitu uređajima povezanim na kućni internet preko mts modema.
Ove usluge ne sprečavaju sve oblike praćenja, ali mogu da pomognu u zaštiti od određenih sajber pretnji.
Ne moraš da nestaneš sa interneta da bi sačuvao privatnost niti digitalni trag možeš potpuno da izbegneš, ali možeš da imaš više kontrole nad onim što ostavljaš iza sebe.
Autor teksta: Digi svet tim